SPLIT - Međunarodni znanstveni skup Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu otvorio je u četvrtak splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić.
Skup je organiziran povodom 1050. obljetnice smrti kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira. Održan je od četvrtka, 8. do petka, 9. listopada u okviru manifestacije Knjiga Mediterana pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije. Glavni organizator bio je Književni krug Split u suradnji s hrvatskim i inozemnim znanstvenim, sveučilišnim i baštinskim ustanovama, među kojima su Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu, filozofski fakulteti u Splitu i Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološki muzej u Splitu.
Među okupljenima su bili akademici Nenad Cambi i Kažimir Hraste, predstavnici znanstvenih, kulturnih i javnih ustanova, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Splita doc. dr. Silvana Burilović Crnov, izaslanica splitskoga gradonačelnika Tomislava Šute, te domaći i inozemni znanstvenici, među kojima i prof. dr. Ludwig Steindorff iz Kiela, prof. Andrea Antonio Verardi s Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu i prof. Stéphane Gioanni sa Sveučilišta Lumière Lyon u Francuskoj.
Pozdravnu riječ u ime organizatora uputio je predsjednik Književnoga kruga Split prof. dr. Josip Vrandečić, istaknuvši da dvije obljetnice nisu samo podsjetnik na događaje iz hrvatske prošlosti, nego i poticaj za njihovo suvremeno znanstveno istraživanje. Podsjetio je na značenje nadgrobnoga natpisa kraljice Jelene, koji je otkrio i rekonstruirao don Frane Bulić, a koji je rasvijetlio rodoslovlje hrvatske narodne dinastije te posvjedočio o kršćanskom shvaćanju vladarske odgovornosti prema najpotrebnijima. Osvrnuvši se na krunidbu kralja Zvonimira 1076. godine u Solinu, naglasio je važnost njegova vremena za učvršćivanje hrvatske državnosti, crkvenih reformi i veza s Apostolskom Stolicom. Izrazio je nadu da će skup pridonijeti novim spoznajama o hrvatskom srednjovjekovlju i njegovoj povezanosti s europskom poviješću.
Na kraju pozdravnoga dijela okupljenima se obratio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, istaknuvši kako kraljica Jelena i kralj Zvonimir pripadaju osobama čija su imena utkana u hrvatsku povijest te crkveno, kulturno i nacionalno pamćenje. Naglasio je da smisao obljetnica nije samo prisjećanje na prošlost, nego i njezino ponovno istraživanje i kritičko proučavanje. - Znanost nam pomaže da prošlost ne pretvaramo samo u uspomenu, nego da je upoznajemo u njezinoj složenosti i istini - poručio je, dodavši kako Crkva cijeni takav rad jer je i sama tijekom stoljeća bila dionikom, čuvarom i prenositeljem dijela duhovne i kulturne baštine. Potom je Križić skup proglasio otvorenim.
Znanstveni program bio je podijeljen u šest tematskih cjelina koje obuhvaćaju različite aspekte hrvatskoga srednjovjekovlja i njegove povijesne baštine. Prvoga dana skupa izlaganja su posvećena hrvatskim kneginjama i kraljicama, kraljevskim samostanima, odnosu vladara i Crkve te arheološkoj baštini Solina. Među izlagačima su Zrinka Nikolić Jakus, Stéphane Gioanni i Trpimir Vedriš, koji su govorili o položaju hrvatskih vladarica i ulozi kraljevskih samostana, dok su Ivan Bodrožić, Renata Salvarani i Zdenka Janeković Römer razmotrali povezanost vladarske vlasti, kršćanstva i crkvenih prilika u ranome srednjem vijeku. Mirjana Matijević Sokol, Ivan Matijević, Ante Grgić i Marko Trogrlić obradili su povijesnu i arheološku važnost Solina te otkriće nadgrobnoga natpisa kraljice Jelene. Posebna tematska cjelina posvećena je i solinskom slavlju 1976. godine, o kojem su izlagali Josip Dukić, Ljubo Jernelić, Milenko Krešić i Frano Bilić.
Drugoga dana skupa Andrea Antonio Verardi, Ludwig Steindorff i Ante Jurčević govorili su o hrvatsko-papinskim odnosima u Zvonimirovo doba, njegovim suvremenicima i krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija. Završna izlaganja održali su Tonija Andrić, Antonela Puž, Tomislav Galović, Ana Šimić, Hrvoje Gračanin, Josip Vrandečić i Anđelko Mihanović, a bila su posvećena Bašćanskoj ploči, glagoljaškoj baštini te prikazima kraljice Jelene i kralja Zvonimira u hrvatskoj historiografiji, književnosti, politici i likovnim umjetnostima.
Otvorenje su glazbeno popratili pučki pivači Župe Gospe od Otoka u Solinu.
Uz dvije obljetnice hrvatskih srednjovjekovnih vladara, program je obuhvatio i 50. obljetnicu solinskoga slavlja 1976. godine, čime se povijesna baština povezuje s novijom crkvenom i nacionalnom poviješću.
Izlaganja i rasprave trebale bi pridonijeti novim spoznajama o hrvatskome ranom srednjovjekovlju i njegovoj ulozi u europskoj povijesti, a rezultati skupa bit će objavljeni u recenziranom zborniku radova.
IKA
PRINT
