MACELJ - U povodu 81. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda jučer je kod crkve Muke Isusove u Maclju služena sveta misa koju je predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan. Na misnom slavlju sudjelovala su državna izaslanstva, predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga te brojni vjernici i hodočasnici.
Na obilježavanju su sudjelovali predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom te izaslanstvo hrvatske Vlade predvođeno potpredsjednikom Tomom Medvedom. U Vladinu izaslanstvu bili su i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Govoreći o završetku Drugoga svjetskog rata i poraću, biskup Bogdan upozorio je kako za mnoge hrvatske civile i vojnike svibanj 1945. nije donio mir ni slobodu, nego novi val stradanja. - Veliki petak te 1945. godine za mnogobrojne izbjeglice bio je početak križnog puta: marševi smrti, poniženja, logori, jame i stratišta od Teznog i Kočevskog Roga pa do Hude jame, Macelja i drugih stratišta - rekao je.
Podsjetio je kako su mnogi ljudi, među kojima žene, djeca, starci i vojnici, krenuli prema austrijskoj Koruškoj u nadi da će pronaći zaštitu i pravdu, ali su nakon dolaska na Bleiburško polje 15. svibnja 1945. izručeni partizanima.
Govoreći o Maceljskoj šumi Bogdan je istaknuo kako su mjesta stradanja desetljećima bila prikrivana i čuvana kao državna tajna. - Danas stojimo na proplanku jedne druge šume koja desetljećima skriva tragove jednoga drugog ljudskog zločina - rekao je, dodavši da su brojna stratišta i grobišta bila „prikrivena, zabranjena, prešućena i posebnim UDBA-inim protokolom čuvana kao državna tajna”. Istaknuo je kako istina, premda dugo potiskivana, uvijek pronađe put do svjetla.
Biskup Bogdan zahvalio je svima koji su proteklih desetljeća čuvali spomen na žrtve, među kojima obiteljima, svjedocima, istraživačima, povjesničarima i svećenicima. - Hvala svima koji su pokazivali mjesta stradanja, istraživali, zapisivali, ekshumirali i gradili spomen-obilježja. Njihova je hrabrost vraćala dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima - rekao je, te se upitao: - Tko se usudio proteklih desetljeća spomenuti Bleiburg? Ali, nisu se bojali samo svjedoci. Strah je bio i u mislima i snovima „čuvara smrti“, koji su u svibnju 1945. htjeli „biti kao bogovi“, a bojali su se istine Bleiburškog polja, Teznog, Hude jame, Kočevskog Roga, Maceljske šume i brojnih drugih stratišta – bojali su se jednako mrtvih i živih svjedoka i tragova zločina!
Posebno je pozvao sve koji imaju saznanja o skrivenim grobištima i žrtvama da progovore. - Otvorite srca i usta, odriješite jezike, progovorite. Otvorite arhive i skrivene spise. Recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu - poručio je Bogdan.
Govoreći o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, rekao je kako su iza sebe ostavile krv, stradanja i razorene ljudske živote te upozorio da mržnja i osveta ne mogu biti put prema ozdravljenju društva. - Istinu o ovoj tragediji pamtimo i čuvamo bez mržnje i bez osvete, jer mržnja ne oslobađa, nego razara i čovjeka i narod - rekao je i podsjetio da je nedavni povratak posmrtnih ostataka pet stotina hrvatskih žrtava iz Slovenije u Hrvatsku, preko Macelja, govori da istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo.
Nastavljajući propovijed, istaknuo je kako žrtve stratišta i Križnog puta hrvatskog naroda obvezuju na istinu, pijetet i odgovornost prema domovini. - Njihova patnja nije samo duboka, još nezacijeljena rana prošlosti, nego snažan poziv da svoju zemaljsku domovinu Hrvatsku gradimo kao zemlju mira, dostojanstva i nade za nove naraštaje - rekao je.
Na kraju propovijedi vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan poručio je kako želi da se više nikada ne bježi iz domovine zbog straha i neizvjesnosti, nego da hrvatska djeca i mladi u svojoj zemlji imaju sigurnost, budućnost i razlog za ostanak.
IKA/M.K.
PRINT
