OTOČAC - Izgradnja Mogile u Maksimiru u Zagrebu počela je 1925. povodom proslave 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Cijeli projekt je osmišljen i kao “vremenska kapsula” pa su u spomenik unijeti mnogi predmeti za budućnost. Vrijeme predviđeno za otvaranje ove vremenske kapsule je stotinu godina. Na samom vrhu spomenika nalazi se skulptura raskriljenog sokola, slikovito, nad svom hrvatskom zemljom.
Sokolska mogila u Maksimiru najčešći je naziv cijelog spomeničkog kompleksa, koji je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Povodom proslave ove velike obljetnice u Zagrebu se od 14. do 16. kolovoza 1925. godine održavao III. hrvatski svesokolski slet. Hrvatskin sokolski savez je u spomen na taj događaj odlučio podići ovaj spomenik, koji je projektirao hrvatski arhitekt Aleksandar Freudenreich .
Za gradnju mogile donesena je zemlja s 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva važnih po nekom povijesnom ili kulturnom događaju, te spomenice s opisom mjesta i povijesnog događaja koji se zbio na mjestu s kojeg je uzeta zemlja za mogilu. 15. kolovoza 1925. godine, predstavnici sokolskih društava su vreće sa zemljom istresli na humak.
Oko humka posađeno je deset lipa koje simboliziraju deset stoljeća hrvatske državnosti. Mogila je dovršena 1926. godine.
Prvotno je bilo planirano da se na vrh postavi kamen s brončanim kipomsokola skupljenih krila, rad kipara Ive Kerdića . Ali je sokol razbijen u kiparevom ateljeu i kameno postolje je ostalo prazno. Uništenje kipa se dovodi u svezu s burnim političkim događanjima između dva svjetska rata.
Na poticaj Družbe Braće hrvatskog zmaja 1994. godine kreće obnova mogile, pri čemu je u humak dodana gruda hrvatske zemlje koju je poljupcem blagoslovio Ivan Pavao II. 10. rujna 1994. godine u Zagrebu, 28. svibnja 1995. Ministarstvo obrane povodom dana oružanih snaga postavlja skulpturu sokola.
M.K.
PRINT
