Danas u prostorijama Hrvatske stranke umirovljenika u Otočcu održana je konferencija za novinare na kojoj je govorio predsjednik GO HSU Otočac, županijski Povjerenik te član Nadzornog i Središnjeg odbora stranke na nacionalnoj razini Ivan Bižanović.
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) ističe da su posljednje dvije godine sudjelovanja u parlamentarnoj većini donijele niz konkretnih promjena za hrvatske umirovljenike. Od povoljnije formule usklađivanja mirovina i trajnog godišnjeg dodatka, preko povećanja najnižih i invalidskih mirovina, do najavljenog ukidanja poreza na mirovine – u HSU-u smatraju da su ostvarili dio svojih ključnih političkih ciljeva.
Stranka poručuje da sudjelovanje u vlasti za njih ima smisla samo ako rezultira konkretnim poboljšanjem životnog standarda umirovljenika.
Formula usklađivanja 85:15
Jedna od najvažnijih promjena koju HSU izdvaja jest izmjena formule za usklađivanje mirovina. Od 1. srpnja 2025. dotadašnji omjer 70:30 zamijenjen je omjerom 85:15, čime je veća težina dana povoljnijem indeksu, odnosno rastu plaća ili cijena.
U HSU-u podsjećaju da su promjenu formule godinama zagovarali, smatrajući je jednim od ključnih instrumenata za brže praćenje rasta životnih troškova i plaća.
Trajni godišnji dodatak za umirovljenike
Među važnim novostima ističu i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu. Pravo je uvedeno 2025. godine, a iznos dodatka vezan je uz godine mirovinskog staža.
Prvi dodatak isplaćen je krajem 2025. godine za više od 1,2 milijuna umirovljenika. Vrijednost je tada iznosila šest eura po godini staža, a za isplatu je bilo osigurano 217 milijuna eura.
HSU naglašava da je upravo uvođenje dodatnog godišnjeg primanja godinama bilo među njihovim prioritetima.
Manje penalizacije i veće invalidske mirovine
Od 1. siječnja 2026. ukinuta je penalizacija prijevremenih mirovina za korisnike koji navrše 70 godina. U HSU-u tu promjenu smatraju ispravljanjem dugogodišnje nepravde prema građanima koji su ranije otišli u mirovinu, a čiji je iznos mirovine zbog penalizacije trajno bio umanjen.
Istodobno su od početka 2026. invalidske mirovine povećane za deset posto, što bi trebalo posebno pomoći jednoj od najranjivijih skupina umirovljenika.
Povećane su i najniže mirovine. U sklopu mirovinske reforme od 1. srpnja 2025. njihova je vrijednost povećana s 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine, čime je, prema podacima koje navodi HSU, obuhvaćeno oko 330.000 korisnika.
Dodatna godina staža za svako dijete
Od 1. srpnja 2025. za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se 12 mjeseci dodatnog staža, umjesto dotadašnjih šest mjeseci.
HSU ovu mjeru posebno ističe zbog njezina utjecaja na položaj žena u mirovinskom sustavu. Veći broj godina dodatnog staža može utjecati na budući iznos mirovine, a mjera je predstavljena i kao doprinos smanjivanju razlike između mirovina muškaraca i žena.
Povoljniji položaj korisnika obiteljskih mirovina
Promjene su, prema HSU-u, obuhvatile i korisnike obiteljskih mirovina. Omogućeno je povoljnije kombiniranje vlastite i obiteljske mirovine, čime se nastojalo poboljšati materijalni položaj udovica i udovaca.
U stranci naglašavaju da je riječ o posebno važnoj skupini jer nakon smrti bračnog partnera mnogi korisnici ostaju s prihodima koji nisu dovoljni za dostojan život.
Umirovljenici mogu dulje ostati na tržištu rada
Promijenjena su i pravila vezana uz rad umirovljenika. Osobama koje su navršile 65 godina omogućeno je zadržavanje polovice mirovine uz rad u punom radnom vremenu, dok se uz rad na pola radnog vremena može zadržati puni iznos mirovine.
HSU smatra da takav model umirovljenicima daje veći izbor i omogućuje onima koji žele i mogu raditi da ostanu aktivni bez potpunog gubitka mirovinskih primanja.
Ulaganja u centre za starije osobe
Važan dio politike prema starijim građanima, prema HSU-u, odnosi se i na dostupnost institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi.
U protekle dvije godine izgrađeno je ili je pokrenuta izgradnja 18 centara i domova za starije, s približno 1.800 mjesta trajnog smještaja te oko 4.500 korisnika različitih oblika izvaninstitucionalne pomoći.
Cilj je, ističu u HSU-u, omogućiti starijim osobama kvalitetnu pomoć što bliže njihovu domu, neovisno o tome žive li u gradu ili na selu.
Gotovo 800 milijuna eura kroz krizne mjere
Umirovljenici su tijekom pandemije, energetske krize i razdoblja visoke inflacije primili i niz jednokratnih dodataka. Prema podacima Vlade koje navodi HSU, tijekom kriznih godina isplaćeno je 11 jednokratnih dodataka ukupne vrijednosti gotovo 800 milijuna eura.
Među tim mjerama bili su COVID dodatak, božićnice, uskrsnice, energetski i inflatorni dodaci te druge ciljane pomoći.
Prosječna mirovina više nego udvostručena od 2016.
HSU posebno naglašava i rast prosječnih mirovina. Prema podacima koje je stranka objavila, prosječna sveukupna mirovina bez međunarodnih ugovora povećana je od 2016. do kolovoza 2026. za 113,5 posto.
Dok je 2016. iznosila 357,87 eura, u kolovozu 2026. dosegnula je 763,94 eura.
Od lipnja 2025., kada je iznosila 645,22 eura, do kolovoza 2026. prosječna mirovina povećana je za 18,4 posto.
Još je izraženiji rast najnižih mirovina. One su u istom razdoblju od 2016. do kolovoza 2026. porasle za 140,8 posto – s 208,52 eura na 502,19 eura.
U odnosu na lipanj 2025., kada je prosječna najniža mirovina iznosila 410,71 eura, do kolovoza 2026. povećana je za 22,3 posto.
Od 2027. bez poreza na mirovine?
Jedan od sljedećih velikih ciljeva HSU-a je potpuno ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
Prema najavi koju iznosi stranka, od 1. siječnja 2027. godine mirovine bi trebale biti oslobođene poreza na dohodak. Time bi umirovljenicima koji danas plaćaju porez cijeli iznos mirovine ostajao na raspolaganju.
U HSU-u posebno upozoravaju na situaciju umirovljenika čije mirovine zbog redovitih usklađivanja prelaze porezni prag, iako njihov životni standard i dalje može biti relativno skroman.
Prvi Zakon o starijim osobama
HSU kao jedan od dugoročnih ciljeva navodi i donošenje prvog Zakona o starijim osobama. Stranka sudjeluje u pripremi zakona zajedno s Vladom, a cilj je sustavno urediti prava, položaj i zaštitu starijih građana.
U HSU-u naglašavaju da su donošenje takvog zakona ranije zagovarali i u Hrvatskom saboru te ga smatraju važnim korakom s obzirom na činjenicu da Hrvatska ima oko 1,2 milijuna umirovljenika i sve veći udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu.
Dizala, besplatni vlakovi i prijevoz otočnih umirovljenika
Među mjerama koje HSU također izdvaja su državni programi sufinanciranja ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup slabo pokretnim osobama u postojećim višestambenim zgradama.
Od 1. siječnja 2024. umirovljenicima i osobama starijima od 65 godina omogućen je besplatan prijevoz vlakom na svim relacijama u Hrvatskoj, dok otočni umirovljenici imaju pravo na besplatan prijevoz prema kopnu, odnosno do trajektnih luka.
Te mjere, ističu u HSU-u, imaju praktičnu važnost jer starijim građanima olakšavaju pristup zdravstvenim, socijalnim i drugim uslugama.
HSU: Posao nije završen
Unatoč nizu provedenih mjera, u HSU-u priznaju da problemi hrvatskih umirovljenika nisu riješeni.
Mirovine, poručuju, moraju nastaviti rasti, liste čekanja za domove za starije treba smanjivati, a dostupnost zdravstvene i socijalne skrbi dodatno poboljšavati. Troškovi hrane, stanovanja, energije i lijekova i dalje predstavljaju velik teret za dio starije populacije.
HSU stoga svoje sudjelovanje u parlamentarnoj većini obrazlaže nastojanjem da kroz pregovore i političko djelovanje izbori što više konkretnih prava za umirovljenike.
Od promjene formule usklađivanja na 85:15 i trajnog godišnjeg dodatka, preko ukidanja penalizacije nakon 70. godine, povećanja invalidskih i najnižih mirovina te dodatnog staža za majke, do ulaganja u centre za starije i najavljenog ukidanja poreza na mirovine – stranka te mjere predstavlja kao rezultate svojeg političkog djelovanja.
Poruka HSU-a pritom je jasna: gospodarski rast Hrvatske, smatraju u stranci, mora se pretvoriti i u dostojanstveniji život starijih građana koji su desetljećima radili i sudjelovali u izgradnji zemlje.
K.B.
PRINT
