OTOČAC –Jučer popodne je u hotelu Zvonimir bila održana Javna tribina o slobodi i neovisnosti medija u Hrvatskoj, ulozi i položaju lokalnih radija te aktualnoj situaciji u Hrvatskom radiju Otočac.
Pola sata prije početka tribine u holu hotela su dana priopćenja sudionika tribine za javne medije. A nakon toga je u velikoj dvorani na katu održana tribina. Sudeći po broju nazočnih građana, ova je tema i te kako pobudila njihovu pozornost, došli su poslušati i čuti što se to s medijima u Hrvatskoj događa, poglavito što će biti s Hrvatskim radijem Otočac.
Kao gosti na tribini sudjelovali su Hrvoje Zovko - predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva, Maja Sever - predsjednica Europske federacije novinara i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, Tonči Surjan - predsjednik Udruge jadranskih radija (Radio Val Vela Luka) i Mišo Bijelić- tajnik Udruge jadranskih radija (Radio Ritam Šibenik).
Uvodničarka na tribini bila je direktorica HRO-a Ruža Orešković, koja je dala kratak pregled vremena u kojemu funkcionira ovaj radio. Tako je naglasila da je 1994. g. radio po sili zakona morao biti pretvoren u trgovačko društvo (d.o.o.), da se 1996. vodila krvava borba kako bi radio zadržao svoju čujnost i dobio koncesiju za proširenu gradsku razinu, da bi prvi udar došao 2011. iz Zagreba, da su prosvjedi za očuvanje ovog radija bili nažalost 2018 i na kraju da je sredinom ove godine opstanak HRO-a doveden u pitanje kao nikada do sada.
Hrvoje Zovko je bio prvi govornik na tribini, odmah je iskazao svoje zgražanje nad ovime što se u Otočcu događa i postavio pitanje sebi i publici kako je moguće da jedna osoba, pa bio to i gradonačelnik, može sebi dopustiti da naprasno prekine financirati javni medij iz proračunskih sredstava predviđenih za tu namjenu. Postavio je jedno krucijalno retoričko pitanje – kako to da je HRO opstao u ratu, u jeku najžešćih neprijateljskih napada, davši svoj obol obrani ovog komadića Hrvatske, a da se netko drznuo da propadne u miru? Izborena sloboda u Domovinskom ratu se brani i kroz obranu radija toliko godina nakon rata. Nedopustivo je – nastavio je Zovko, da djelatnice radija već pola godine rade bez plaće. Samovolja i inat nikome nije donijela ništa dobra, to će prije ili kasnije donijeti samo štetu Gradu Otočcu, vjerojatno i gradonačelniku, razgovarati se mora, za stolom se sve može i mora riješiti, ali preko noći se ne može izmijeniti vlasnička struktura, to je ipak proces koji traje. Zovko je kazao da će već sutradan uputiti gradonačelniku Bukovcu pismo u kojem će tražiti susret i razgovor ispred Hrvatskoga novinarskog društva. Jer inzistirati da svi udjeli radija pripadnu Gradu je suprotno od prakse u EU, uostalom i Zakon o elektronskima medijima zabranjuje da lokalne jedinice mogu biti stopostotni vlasnici elektroničkih medija, time i radija. Sve se može mijenjati, i direktor radija, i vlasnička struktura u primjerenom procesu, ali djelatnici radija nikako ne mogu biti žrtva tih htijenja i nekakvih sukoba. To je jednostavno nedopustivo u jednoj članici EU.
Maja Sever je bila druga govornica, naglašavajući u startu da su lokalni mediji, radiji, od izuzetne važnosti. To je temelj svake medijske scene u jednoj državi pa tako i u Hrvatskoj. Blokirati isplatu iz proračunskih sredstava, a da za to ne postoji niti jedna zakonska prepreka ili smetnja, je pitanje gradonačelnikove odgovornosti, ma tko bio i kako se zvao. Jamačno da se Zakon o elektroničkima medijima nikako ili posve krivo tumači – naglasila je Sever. Upravo je EU ta, a hrvatska je valjda članica te asocijacije, koja naglašava bitnost elektroničkih medija. Ako Grad Otočac ima nekih 30 posto udjela u HRO-u, onda je odgovornost gradonačelnika prema toj imovini, koja će prestankom emitiranja propasti, izgubit će se koncesija, a o novom radiju i novoj koncesiji o tom-potom.
Treći govornik je bio Tonči Surjan koji je dao neupitnu potporu HRO-u u borbi za opstanak, naglašavajući kako se mnoge sredine i te kako ponose svojim lokalnim radijem, kako mnoge teže da osnuju i imaju svoj radio ali im to lako ne uspijeva i kako je čudno da se Otočac tako olako poigrava s radijem koji je napunio punih šest desetljeća neprekidna emitiranja i najstariji je u Ličko-senjskoj županiji.
Četvrti govornik bio je Mišo Bijelić koji je kao radijski djelatnik osobno iskusio da ako se u medije upetlja politika da onda tu nema demokracije. Trenutno ovakav slučaj, kakav je u Otočcu, u cijeloj Hrvatskoj – ne postoji, što je ravno političkom skandalu prve vrste. Kako je i sam imao problema s politikom u svezi radija u Šibeniku, dao je do znanja da se iz tog radija Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik i neke okolne općine posve povukle i da nemaju niti mrvice udjela u vlasničkoj strukturi radija. A u Otočcu je očito posve obrnut proces. Bijelić je ukazao i na odredbu članka 38. i 39. Zakona o elektroničkima medijima koji govori da su jedinice lokane samouprave u obvezi plaćati lokalne medije, 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju svojih usluga ili aktivnosti dužne su utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i radija, odnosno ako su sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije ili radija osigurana u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave, ta se sredstva dodjeljuju putem javnog poziva, a na temelju javno objavljenih kriterija. Zakon je jasan, a očito je da se u Otočcu ovaj Zakon ili uopće ne poznaje ili pogrešno tumači. I nije HRO kriv što Grad (gradonačelnik) nije raspisao javni poziv, a mogao je i trebao je već odavna. Radio zbog toga ne smije trpjeti nikakve sankcije od lokalne politike. Odgovornost za propušteno je na politici.
Zovko je na kraju javne tribine iskazao uvjerenje da će razum prevladati, da će se vjerojatno postići dogovor s otočkim gradonačelnikom, ako ne, ako radio prestane emitirati program i izgubi koncesiju, svaki razgovor o promjeni vlasničke strukture će postati - bespredmetan.
Sever je iskazala oduševljenje Otočanima zato što ih je toliko došlo na ovu javnu raspravu, što svjedoči da je građanima stalo do njihova radija i da će se po osnovi toga Hrvatski radio Otočac spasiti od trenutnog ataka na njegov ostanak i opstanak. Naglasila je da je HRO postao nacionalna tema, da se o ovom problemu zna diljem Hrvatske, a da ni asocijacije EU ne će ostati o tome neinformirane.
M.K.
PRINT
