Ovogodišnji Festival znanosti o temi „Otkrića“ danas u Otočcu počeo je motivirajuće u svakom pogledu. Na ulicama Otočca prštala je energija mladosti. Nije to bila prevelika grupa mladih, samo njih 30-ak studenata učiteljskog studija i kroatistike iz Zadra i Gospića, no ispunili su smijehom, znatiželjom i optimizmom svaki kutić u koji su zavirili – centar grada, Gačanski park hrvatske memorije, Muzej Gacke, otočke kafiće i Vatrogasni dom gdje su održali nekoliko prezentacija za malo mlađe od sebe – otočke srednjoškolce.
Najprije je 8 studenata Odjela za nastavničke studije u Gospiću, čija je mentorica doc. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić, pripremilo kratke prezentacije o otkrićima glagoljskih hrvatskih rukopisa, posebice onih koji potječu s područja Gacke, Like i Krbave. Potom je profesor Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru doc.dr. sc. Josip Miletić održao zanimljivo predavanje o Vinodolskom zakoniku u svjetlu obljetnica 730 godina od proglašenja Vinodolskog zakonika (1288.) i 175 godina od njegova prvotiska u Kolu (Ivan Mažuranić, 1843.).
Naglasio je kako su u ovaj najstariji hrvatski pravni dokument utkana za ono vrijeme napredna demokratska načela koja ga značajno izdvajaju od onodobne europske pravne prakse. U njemu su opširno razrađeni odnosi između krčkih knezova (budućih Frankopana) i kmetstva 9 vinodolskih općina u skladu s tadašnjim feudalnim potrebama, a posebno je zanimljivo što se naročito pazilo na prava žena! Nekoliko zakonskih odredbi rješava pitanja osobne i moralne zaštite žena propisivanjem oštrih kazni za prijestupnike, a ukinuto je i spaljivanje vještica. Vinodolski zakonik u tom je smislu vrlo aktualan kao primjer dobre prakse zaštite ženskih prava koji je cijeloj Europi toga doba mogao biti uzor.
Obilazak Gačanskog parka hrvatske memorije rezultirao je odličnom, čak natprosječnom interakcijom jer su studenti kroatistike postavljali brojna neuobičajena, ali vrsna pitanja i zapažanja, primjerice, zašto je jedno glagoljičko slovo udubljeno, a ostala ispupčena, zašto je jedno okrenuto naopako, zašto se jedno ponavlja, a drugo iskače iz redoslijeda, gdje se sve mogu pronaći informacije o tezi da je benediktinski samostan sv. Mikule u Otočcu bio povezan, čak ishodišno, s crkvom sv. Lucije u Jurandvoru (s Bašćanske ploče), kako se sve njeguje čakavština u Otočcu, što je još pisao Josip Barković, je li još živ Karlo Mirth…….!!
Dan je okončan odlaskom u Dabar, mjesto gdje su u srednjem vijeku cvjetali kultura i pismenost, gdje su nastajali glagoljski rukopisi poput Borgiano Illyrico 5 i 6 i Dabarski brevijar, a koje je danas, posve suprotno, najugroženije mjesto u Gackoj…
Današnja događanja u sklopu Festivala znanosti u Otočcu organizirali su Odjel za nastavničke studije u Gospiću, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru i Srednja škola Otočac uz potporu Grada Otočca, TZG Otočca, GPOU-a, DVD-a Otočac i MO Dabar.
M.K.G.
Foto: Antoni Dujmović, M.K.G.
PRINT
