OTOČAC – Kako smo i najavili, donosimo govor gradonačelnika Grada Otočca dr. Stjepana Kostelca, koji je održao na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada Otočca u Gackom pučkom otvorenom učilištu.
Poštovane dame i gospodo, poštovani vijećnici, poštovani gosti,
srdačno vas pozdravljam ispred grada Otočca i u svoje osobno ime i želim vam ugodan boravak u gradu Otočcu.
Dan grada i svetoga Fabijana i Sebastijana, zaštitnika grada Otočca, slavimo svake godine na današnji dan kada se sjećamo prošlosti Otočca kroz povijest i svega onoga što se događalo do današnjih dana. Od pojave prvih pisanih tragova o gradu Otočcu na Bašćanskoj ploči, putujući kroz povijest do današnjih dana, od Japoda, Ilira, vremena Turskog carstva, vojne krajine i na kraju domovinskog rata. Sjećamo se i svih nedaća koje su žitelji Otočca i Gacke doline podnosili i koji su svojom hrabrošću, umijećem i kulturom, znali naći izlaze i opstati u ovim krajevima. Zato svi mi koji živimo u ovom našem predivnom gradiću u dolini Gacke, razmišljamo kako sve te teške trenutke povijesti grada Otočca i Gacke doline pretvoriti u što bolju i ljepšu budućnost za sve nas i buduće generacije.
Gacka dolina, kako reče povjesničar Željko Holjevac, pitoma zelena dolina, obrubljena brdima, tisućljećima privlačna ne samo njenim stanovnicima, već kroz stoljeća osvajačima, a danas sve više turistima, željnih mira i bijega od stresne svakodnevice. Gacka skromno nudi svoje bogatstvo ljepote i uvijek ostaje srdačna prema dobronamjernicima.
Zadnji u tome nizu, Domovinski rat, koji nam je i najbliži u sjećanju, s mnogobrojnim posljedicama, koje je Grad Otočac donekle i sanirao koliko je to bilo moguće u ovim okolnostima. Materijalna imovina, zgrade, infrastruktura donekle je obnovljena.
Sve više je staračkih domaćinstava. Globalizacija, kako na nacionalnoj tako i na svjetskoj razini, pogađa već duže vrijeme i ove krajeve, sve je manji broj stanovnika i nemogućnost zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta naročito za mlade generacije. Demografska slika kako Otočca tako i županije, a i cijele Hrvatske, je sve lošija. Dvostruko više ljudi umire nego se rađa, odlazak van granica u potrazi za poslom i zaradom sve je veća. Sve manji broj ljudi na velikom prostoru iziskuje svu infrastrukturu, održavanje i uređenje cesta, vodoopskrbu, javnu rasvjetu. Često se pitamo je li to sve moguće i opravdano za sve manji broj ljudi. Sve su to izazovi s kojima se suočavamo i koji će biti još izraženiji u narednom razdoblju.
Smanjivanje prihoda Jedinicama lokalne samouprave i neprovođenje decentralizacije države stavlja lokalne uprave u sve teži položaj i nemogućnost da isfinanciraju sve one potrebe koje se javljaju na lokalnom nivou.
U proračunu za 2018. g. izdvojili smo značajnija sredstva za kulturu, šport, predškolsko obrazovanje, tehničku kulturu, športske udruge, udruge iz domovinskog rata te socijalne potrebe određenih kategorija kojih je svaki dan sve više zbog sve težeg života pojedinih socijalnih skupina. Nadam se da će prevladati razum i odgovornost prema građanima i svim skupinama naše zajednice te da ćemo doneseni proračun vratiti u nekadašnje okvire koko bismo svi u gradu mogli normalno funkcionirat.
Sve ovo vrijeme redovito smo ulagali u sve ono što je bilo potrebno. Grad je financijski pomogao izgradnju Gačanskog parka hrvatske memorije, koji je jedinstven u Hrvatskoj. Energetskom obnovom obnovili smo zgradu HRO, Komunalca, zgradu županijskih i državnih službi, izgradili kamp odmorište uz pomoć ministarstva turizma, uredili potkrovlje i okoliš Doma HV za poduzetnike. Prošle godine izgrađena je vlastitim sredstvima iz proračuna nova šesterostazna kuglana u Otočcu. Tako smo omogućili našim kuglačkim klubovima da više ne putuju na treninge u Ogulin, Plitvice, Gospić i druga mjesta. Na istoj se već održavaju međunarodne kuglačke utakmice, turniri, kao i ligaška natjecanja.
Od projekata je u 2017 g. aplicirana rekonstrukcija ulice Bartola Kašića na EU fondove u vrijednosti od 7,5 milijuna kuna. Za taj projekt je dobivena odluka da je projekt prihvaćen te se uskoro očekuje potpisivanje ugovora s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi te raspisivanje natječaja i izvođenje radova. Također apliciran je i projekt dogradnje i rekonstrukcije dječjeg vrtića, te ćemo u ovoj godini započeti s tim projektom rekonstrukcije, koji je veoma bitan u smislu natalitetne politike i demografske obnove ovih prostora. Izgradnja reciklažnog dvorišta za komunalni otpad, proširenje mrtvačnice i uređenje groblja u Dubravi, također su projekti koji su aplicirani na EU fondove i za koje se očekuje početak provođenja.
Projekt Aglomeracije grada Otočca biti će gotov do konca šestog mjeseca ove godine, natječaj će se provesti do konca godine te će se time početi izgradnja preostalog dijela kanalizacije koja još nedostaje u gradu Otočcu. Ujedno se obnavlja i dio stare kanalizacije s obnovom cjevovoda za vodu kao i proširenje pročistača. Nositelj projekta je Komunalac Otočac, a visina ulaganja je oko 80 milijuna kuna.
Postoje i drugi projekti. kao izgradnja pretovarne stanice, sortirnice za komunalni otpad i izgradnja odlagališta građevinskog otpada u Podumu, koji su u fazi projektiranja i apliciranja na natječaje.
Od ulaganja u kulturu svakako je najznačajniji izgradnja Interpletacijskog centra prirodne i kulturne bioraznolikosti u Sincu, gdje bi se obnovila zgrada društvenog doma. Izgradnja mrtvačnice u Brlogu, obnova nerazvrstane ceste u Doljanima u dužini od 3,5 km, zaštita izvorišta rijeke Gacke u Ličkom Lešću, energetska obnova društvenog doma u Prozoru i projektiranje kanalizacije u Prozoru, sve su to projekti koji će ove godine biti u fazi projektiranja ili izvođenja.
Svakako, jedan od najozbiljnijih projekata, kojim smo se bavili prošle godine, je razmatranje inačice hidroelektrane Kosinj i hidroelektrane Senj. U Zagrebu smo uspjeli preko Instituta za energetiku s desetak eminentnih stručnjaka napraviti recenziju inačice, odnosno drugog sustava izgradnje HE Kosinj i HE Senj .Recenzija je bila pozitivna i pokazala je da je isplativije raditi drugi sustav. Po toj inačici u Kosinju bi se dogradio jedan agregat uz postojeći, a 2000 hektara zemljišta, groblje i crkva se ne bi potapali te bi voda iz postojeće akumulacije bila usmjerena preko Lipovog Polja, kao prirodne akumulacije, novim tunelom do Švice. Švičko bi jezero služilo kao prirodna akumulacija gdje bi bila obnovljena nekadašnja centrala i napravljena nova. Voda bi se iz Švičkog jezera odvodila novim tunelom do Hrmotina u Senj, gdje bi se izgradila još jedna nova hidrocentrala, HE Senj 2. Uz izgradnju ovog sustava bio bi vraćen južni i sjeverni krak rijeke Gacke i Švičko jezero, koji su 1965 g. izgradnjom HE Senja ostali bez vode i tako je nanesena velika šteta otočkoj privredi, turizmu i Gackoj dolini .Ovo bi bilo ispravljanje velikih pogreški socijalističkog sustava koje su napravljene u prošlosti i nanesene velike štete Otočcu, a ujedno bi uslijedilo oživljavanje turizma i ribolova na Švičkom jezeru i Gacki, što bi bio zamašnjak novog razvoja.
S ovim projektom, koji je nacionalni projekt, nismo bili protiv izgradnje odnosno dogradnje centrale u Kosinju. Ovdje se radi o nešto izmijenjenom projektu i izgradnji nove centrale u Švici i vraćanje vode u nekadašnje Švičko jezero. Navedeni projekt bi se izvodio i u Kosinju, Otočcu, Senju a radi se negdje u vrijednosti oko pola milijarde eura. Navedeni projekt egzistira kao inačica, za koju se zna i koja postoji, i od koje mi u Otočcu ne odustajemo jer prema spoznaji stručnih osoba Kosinj se ne će nikada graditi zbog neisplativosti. Zato nas čude institucije i ljudi koji odbacuju ovaj projekt bez ikakvih stručnih analiza, iako smo mi sa stručnjacima napravili stručne recenzije koje govore upravo suprotno. Nismo imali podršku niti određenih relevantnih ljudi u politici.
HEP ove godine započinje s izgradnjom male hidroelektrane u Šumećici jakosti do 2 megavata. Izmjena prostornog i urbanističkog plana uređenja Grada Otočca, koja je provedena prošle godine odnosila se i na izgradnju ove male hidrocentrale.
Grad Otočac pomaže i svojim poljoprivrednicima te preko LAG-a Frankopan, u koji su učlanjeni mnogi OPG-eovi, poduzeća i ustanove, uključuje ih u programe poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za pojedine mjere.
Čitavo vrijeme radili smo trudeći se najviše što smo mogli u ovom vremenu i prostoru, kao nezavisna lista koja je vodila ovaj grad, uvažavali smo sve građane i stranke ne pitajući koje su političke opcije ili nacionalnosti jer najvažnije nam je uvijek bilo bori li se netko za interes grada. Okupljali smo stručne i školovane kadrove koji su se znali nositi sa određenim problemima.
Grad je izgubio mnoge institucije, općinski sud, županijske i državne službe te su obećanja nekih da će ih vratiti ostala samo obećanja na papiru. Zalagali smo se za jaku županiju, ali onakvu u kojoj bi bili svi ravnopravni i u kojoj bi grad Otočac bio samo jednak među ostalima. Nadam se da su Gačani naučili iz svoje bliske povijesti izabrati put i da će se znati odrediti i u budućnosti.
I na kraju zahvaljujem se svima koji su radili s nama kroz ove godine, građanima koji su podržavali naš rad, a i onima koji nisu jer su nas tako prisiljavali da bolje radimo .Zahvaljujem se i djelatnicima gradske uprave, djelatnicima gradskih poduzeća i ustanova jer su svi svojim radom pridonijeli boljitku grada Otočca.
I na kraju vama i svim građanima Grada Otočca želim sretan dan grada i dan sv. Fabijana i Sebastijana.
I.B.
PRINT
