Upravo su Frankopani tijekom nekoliko stoljeća dominacije održali na okupu veliki dio današnjega hrvatskog teritorija i predstavljali okosnicu čuvanja identiteta njegovanjem glagoljaštva i narodnog jezika. Danas je njihova vrijedna materijalna baština (pokretna i nepokretna kulturna dobra) razasuta na velikom području te je u pravilu laicima, dakle prosječnom čovjeku, potpuna nepoznanica.
Iz toga proizlazi i da je slabo (o)čuvana, često i zaboravljena. Misiju spašavanja starih utvrda, ponajviše ruševina, s dosta uspjeha provodi zagrebački fotograf Darko Antolković objavljivanjem fotografija i arhivske građe na web stranici i društvenim mrežama, tiskanjem brošure s fotografijama utvrda Putevima Frankopana i organiziranjem izložaba fotografija o ovoj tematici.
Tako se upravo u Zavičajnom muzeju Ogulin može pogledati sve do kraja lipnja izložba Antolkovićevih fotografija „U potrazi za frankopanskim posjedima“, otvorena povodom Međunarodnog dana muzeja 17. svibnja 2018. i obilježavanja 900 godina Frankopana.
Za poseban ugođaj na otvorenju izložbe zaslužne su, prije svega, vrhunske fotografije Darka Antolkovića, crno-bijele, mistične ljepote, kao i upečatljivo obraćanje samog autora, očigledno dobro upućenog u temu koju fotografira - koji se osvrnuo posebno na zapušteno stanje i nedostupnost ruševnih utvrda (pa prema tome i na nikakvu kulturno-turističku valorizaciju) - ali i drugi važni 'sastojci'.
Užitak je bio poslušati uvodno zanimljivo izlaganje oštarijskog župnika Ante Luketića (i člana Katedre Čakavskog sabora Modruše), vrsnog poznavatelja srednjovjekovne crkvene povijesti, ali i suvremenih gospodarsko-turističkih i projektnih trendova. Ta važna podrška, kao i tiha nazočnost ogulinskog gradonačelnika i njegove zamjenice na izložbi (čime su se i sami promovirali kao podržavatelji kulturne baštine) te motiviranost privremene ravnateljice Muzeja Ane Krznarić i pomoć koju je u istraživanju i lociranju lokaliteta pružila Andrea Radojčić, dokazuju zainteresiranost i postojanje jedne šire platforme koja će omogućiti da frankopanska tema preraste u nešto puno veće.
Izložba sadrži fotografije 17 frankopanskih lokaliteta (utvrda i sakralnih građevina) na Krku, u Primorju i unutrašnjosti, a prezentirane su i računalne 3D rekonstrukcije zdanja od kojih je ostalo tek nešto zidova, poput Gradeca na Krku, kaštela Grižane, crkve sv. Marka, pavlinskog samostana sv. Nikole na Gvozdu (autor Tomislav Martinović) i Ozlja (autor dr. sc. Krešimir Regvar).
Posebno je važna prezentacija nekoć izuzetno značajnog pavlinskog samostana sv. Nikole na Gvozdu (Kapeli), koji je stoljećima prepušten propadanju u gustišu pokraj državne ceste. Fotografije ostataka toga samostana i rekonstrukcija nekadašnjega izgleda prvo su javno predstavljanje ovog zaboravljenog lokaliteta! Fotografija Modruša pak skriva podtekst aktualne obnove toga staroga grada.
Ovaj članak nije samo puko prenošenje informacije o otvorenju izložbe u gradu Ogulinu, u muzeju smještenom u utvrdi Bernardina Frankopana, nego i ukazivanje na povezanost nekadašnjih frankopanskih posjeda, koja se očituje u isprepletenosti neočekivanih dodirnih točaka današnjih gradova u gorskoj Hrvatskoj. Tako je vlč. Luketić podsjetio na biskupijska središta na ovim prostorima, Modruš, Udbinu i Otočac, a otvorenju izložbe prethodila je recitacija Martine Radojčić, koja je interpretirala pjesmu „Modrušu“ Ivana Bogdanića, našeg Sinčeranina.
Otvorenju izložbe nazočili su i članovi udruge Baštinica Otočac, a dodajmo i da će ova izložba u dogledno vrijeme imati svojevrstan nastavak, dakako uz određene nadopune, u frankopanskim gradovima Gacke.
M.K.G.